Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije “Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći.“

Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse.

Kada govorimo o mentalnom zdravlju, tema često skrene ka psihičkim poremećajima i emocionalnim teškoćama poput depresije, anksioznih poremećaja ili ovisnosti, no mentalno zdravlje kao pojam označava puno više od samog odsustva psihičke bolesti.

Pozitivno mentalno zdravlje uključuje:

• dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje

• svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja

• sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom

• bavljenje produktivnim aktivnostima, koje nam pomažu da se razvijamo i rastemo

• sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih međuljudskih odnosa

Teškoće mentalnog zdravlja

Pojam teškoće u području mentalnog zdravlja pokriva tri kategorije:

• privremenu reakciju na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak

• dugoročno psihičko stanje koje ima značajan utjecaj na funkcioniranje pojedinca

• simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, pedagoginja Ema Šimunović i psihologinja Nikolina Čiš uredile su veliki pano u holu s ciljem informiranja učenika s pojmom mentalnog zdravlja te važnosti brige za mentalno zdravlje.

Mentalno zdravlje se tiče svih nas, a izrazito je važno da država i društvo prepoznaju važnost očuvanja mentalnog zdravlja građana i da su uključeni u istraživanje, planiranje i implementiranje aktivnosti koje promoviraju i podržavaju razvoj mentalnog zdravlja. Za promicanje važnosti brige za mentalno zdravlje važno je živjeti u društvenoj klimi u kojoj se poštuju i štite osnovna ljudska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Posebno valja obratiti pažnju na najranjivije skupine društva i manjine te osigurati jednaku dostupnost službi za mentalno zdravlje i njihovih programa svim osobama u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovu dob.

Isto tako, psihologinja je s učenica sedmog razreda održala radionicu na temu mentalnog zdravlja u kojoj se s učenicima govorilo o najčešćim mitovima o mentalnom zdravlju kao i točnim činjenicama. Također, učenici su pomoću radnog materijala „Kartice pričalice“ imali priliku započeti određenu tematiku povezanu s mislima, ponašanjima, tjelesnim senzacijama te emocijama. Učenici su mogli uočiti razlike između pojedinih pozitivnih i negativnih emocija te na vlastitom primjeru određene situacije koja je izazvala intenzivnu emociju odrediti koje misli, koja emocija se pojavila, što se događalo u tijelu i na koji način su se pronašli.